Prevencija nastajanja otpada
Izbjegavanje nastajanja otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje problema otpada te s drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada čini najvažniju kariku u sustavu gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. U tom smislu, prevencija nastajanja otpada i mjere za smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili mjesta nastajanja otpada u svim područjima djelovanja, a podrazumjevaju odgovarajuće postupke, odnosno promjene u proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini, obujmu i štetnim sastojcima.
Mjere za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada treba provoditi u:
U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj:
U potrošnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj:398.png)
Slika, Model kružnog gospodarstva. Izvor: COM(2014)398
Mjere za izbjegavanje i smanjenje otpada također uključuju:
Direktne mjere uključuju: uvođenje kaucija, eko-poreza, isključivanje iz upotrebe materijala koji su nepoželjni u toku otpada (ukoliko postoji alternativa), poticanje čistije proizvodnje itd.
Indirektne mjere vode do smanjenja otpada, primjerice, razvojem tržišta reciklabilnih materijala, uvođenjem novih proizvoda od ili s većim udjelom reciklabilnih materijala i jačanje tog tržišta, poticanjem kompostiranja u domaćinstvima, uvođenje izravnog ponovnog korištenja otpada npr. u građevinarstvu korištenjem materijala od rušenja itd.
Izravni sudionici u prevenciji nastajanja otpada su domaćinstva, uslužne djelatnosti, trgovine, industrija, sport i rekreacija, turizam, društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje i dr.), zdravstvo.
S obzirom da provedba navedenih mjera zahtijeva znatna financijska ulaganja, koja stvarne rezultate postižu s pomakom od 2 do 3 godine, financiranje mora biti kontinuirano.
Iako su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada u sklopu cjelovitog gospodarenja otpadom, regulirani zakonskim propisima, ipak mnoge pravne i fizičke osobe na području grada Zagreba iz raznih razloga (nedovoljno poznavanje problematike, nedovoljno razvijen sustav gospodarenja otpadom, loša gospodarska situacija i dr.), ne postupaju u skladu s njima ili ih ne provode u potrebnoj mjeri. Stoga, njihovo uključivanje, odnosno provedba mjera za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada bit će od iznimnog značaja u provedbi cjelovitog gospodarenja otpadom.
Mjere za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada treba provoditi u:
- proizvodnji materijalnih dobara,
- potrošnji materijalnih dobara.
U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj:
- čistije proizvodnje i burze otpada,
- reciklaže (povratno korištenje) tvari i energije
- proizvodnje proizvoda s manjim potencijalom otpada
- proizvodnje s korištenjem sekundarnih sirovina.
U potrošnji materijalnih dobara izbjegavanje otpada obuhvaća razvoj:
- korištenja proizvoda s manjim potencijalom otpada,
- racionalnog korištenja proizvoda,
- racionalnog postupanja s otpadnim tvarima.
Slika, Model kružnog gospodarstva. Izvor: COM(2014)398
Mjere za izbjegavanje i smanjenje otpada također uključuju:
- Provedbu sustavne edukacije svih ciljnih skupina, sudionika u sustavu gospodarenja otpadom;
- Provedbu kontinuirane komunikacije s javnošću te kontinuiranu promidžbu s ciljem izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada u proizvodnji i potrošnji (primjerice promicanje: Hrvatske burze otpada koja djeluje u sklopu Hrvatske gospodarske komore, ponovne uporabe proizvoda sa ili bez prerade, korištenja proizvoda od netoksičnih i recikliranih materijala pakiranih u ambalažu istih takvih svojstava, izbjegavanja kupnje dvostruko ili višestruko pakiranih proizvoda; odvojenog skupljanja korisnog i štetnog otpada, recikliranja, kompostiranja biootpada u vlastitom vrtu i dr.);Mjere za izbjegavanje i smanjivanje potencijala otpada se mogu definirati kao izravne i neizravne.
Direktne mjere uključuju: uvođenje kaucija, eko-poreza, isključivanje iz upotrebe materijala koji su nepoželjni u toku otpada (ukoliko postoji alternativa), poticanje čistije proizvodnje itd.
Indirektne mjere vode do smanjenja otpada, primjerice, razvojem tržišta reciklabilnih materijala, uvođenjem novih proizvoda od ili s većim udjelom reciklabilnih materijala i jačanje tog tržišta, poticanjem kompostiranja u domaćinstvima, uvođenje izravnog ponovnog korištenja otpada npr. u građevinarstvu korištenjem materijala od rušenja itd.
Izravni sudionici u prevenciji nastajanja otpada su domaćinstva, uslužne djelatnosti, trgovine, industrija, sport i rekreacija, turizam, društvene djelatnosti (kultura, obrazovanje i dr.), zdravstvo.
S obzirom da provedba navedenih mjera zahtijeva znatna financijska ulaganja, koja stvarne rezultate postižu s pomakom od 2 do 3 godine, financiranje mora biti kontinuirano.
Iako su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada u sklopu cjelovitog gospodarenja otpadom, regulirani zakonskim propisima, ipak mnoge pravne i fizičke osobe na području grada Zagreba iz raznih razloga (nedovoljno poznavanje problematike, nedovoljno razvijen sustav gospodarenja otpadom, loša gospodarska situacija i dr.), ne postupaju u skladu s njima ili ih ne provode u potrebnoj mjeri. Stoga, njihovo uključivanje, odnosno provedba mjera za izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada bit će od iznimnog značaja u provedbi cjelovitog gospodarenja otpadom.
